Prostor stanja IGH-DDJH-ERNT i fazne tranzicije

Eh, nisam se bas proslavio s analizom Nokie. Jedino objasnjenje koje ima smisla je da su kupci bili poprilicno nezadovoljni WP7 uredjajima i da ih je dobar dio odbacen. Tja, na greskama se uci, sad bar znamo kojom se otprilike brzinom doticni uredjaji bacaju u smece, pa u iducem kvartalu mozda mozemo biti tocniji. Fundamentalno je dionica i dalje interesantna, tako da nije neka velika katastrofa.

No da sad ne duljim nad prolivenim mlijekom, malo sam se zabavljao s dionicama i prostorom stanja. Uzeo sam po jedan primjer iz 3 kategorije dionica. DDJH kao primjer Bakicevog paketa, ERNT kao primjer fondovske sigurne dionice, i IGH kao gradjevinski balon dionicu. Pogledao sam usporedbu te tri dionice medjusobno, i kako svaka stoji u odnosu na sebe prije godinu dana. Pocetni datum je 1.9.2006., a vrijeme tece od zutog, preko crvenog, prema plavom. Rezultati su slijedeci:

IGH vs DDJH:

igh_vs_ddjh

Zanimljivo je vidjeti kako postoje tri (ili mozda samo dva) stabilna stanja. Prvo je stanje gdje DDJH prosperira a IGH bas i ne (zuto), te drugo gdje IGH prosperira a DDJH bas i ne (crveno). Trece, plavo, stanje je zapravo dosta slicno prvom, fundamentalno je zapravo njegova ekstremnija verzija. Prilicno je ocito da je doslo do fazne tranzicije i da se odnos snaga znatno promijenio.

IGH vs ERNT:

igh_vs_ernt

Interesantno, gotovo ista kombinacija.

ERNT vs DDJH:

ddjh_vs_ernt

Ovo me je dosta iznenadilo. Ispada, naime, da u ovom paru dionica nije doslo do nikakve znatne fazne tranzicije. Odnosno mozemo gledati eventualno dva stanja, visoko-visoko i nisko-nisko, ali zapravo se cvrsto drze zajedno. Zakljucak koji iz toga mozemo izvuci je zanimljiv, iz ulagacke perspektive je sve do danas to nacelno bila skoro pa ista klasa dionica! Iako g. Bakic preferira DDJH, a fondovi preferiraju ERNT, cinjenica je da im je dugorocno ponasanje zapravo vrlo slicno.

No je li identicno? Postoji ipak jedna razlika – DDJH je nacelno volatilniji jer su mu apsolutne razlike znatno vece, ali interesantno, u vrijeme najjace krize je bio stabilniji. Takodjer, postoji mogucnost da se DDJH ipak poceo odvajati. To vidimo ako doticne dionice usporedimo same sa sobom u odnosu na prije godinu dana. DDJH je poceo napredovati, a ERNT je vise-manje zapeo u fazu stagnacije. Da se sad ne gnjavim s farbanjem, smjer gibanja je u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Pocetni datum je 1.9.2006/1.9.2007, ovisno o osi koju gledamo.

DDJH vs DDJH:

ddjh_ss

ERNT vs ERNT:

ernt_ss

Na IGH vidimo da nije doslo do preokreta kao kod druge dvije dionice:

igh_ss

Inace, zanimljiva je situacija kad sve tri dionice skaliramo i nalijepimo jednu na drugu:

ss

Vidimo zapravo jednu izrazito zanimljivu stvar. Gotovo tokom cijele krize, kupac ERNT je nacelno prolazio bolje od kupca DDJH. Tek negdje u drugoj polovici 2011. godine se moze reci da je DDJH postao atraktivnije ulaganje. No od onda se stvar stabilizirala na vrlo zanimljiv nacin. ERNT je stvorio dosta gust prostor u vise-manje break-even zoni (dijagonala), IGH se ustalio dosta ispod, a DDJH iznad. To nacelno znaci da do iduce fazne tranzicije, indicirane znacajnom promjenom ekonomske realnosti, mozemo nacelno ocekivati ostanak dionica u svojim sadasnjim zonama. U prijevodu, to znaci pad IGH, stagnaciju ERNT, i rast DDJH.

Inace, ideju za tu analizu sam pobrao ovdje, zgodan blog http://worldcomplex.blogspot.com/ .

Primjer lose ekstrapolacije

Za 2 dana Nokia objavljuje rezultate. Kako je vidljivo iz Ad Duplex bloga ovdje http://blog.adduplex.com/ ukupni broj prodanih WP8 uredjaja je minimalno 10M. To je uz pretpostavku da nije prodan niti jedan jedini WP7 uredjaj. Realno je za ocekivati 2-3M prodanih WP7 uredjaja na emerging trzistima, i shodno tome ukupna prodaja od oko 15M Lumia smartphoneova. No to moze biti i blizu 20M u slucaju da je prodaja isla bolje od toga.

Broj je manji nego sam prije ocekivao (24M), zbog cinjenice da su postojali problemi u nabavi komponenti, pa je stoga proboj na zaostala trzista malo kasnio. Neki drugi indikatori i dalje sugeriraju prodaju preko 20M, ali su dosta neprecizni pa ih ovdje ne bih detaljno navodio.

No uglavnom, imavsi to u vidu, jucer sam nabasao na ovaj clanak: http://www.valuewalk.com/2013/04/nokia-corporation-adr-nok-q1-earnings-preview/

Credit Suisse analiticar je genijalno zakljucio da bi ovaj kvartal mogao imati prodaju od 4.9M komada. Kako je dosao do bas tog broja na kojeg nijedan smisleni indikator ne ukazuje? Pa jednostavno! Kvartal prije je bilo prodano 4.65M komada, a onaj prije toga 4.4M. Ljepo povucemo pravac kroz te dvije tocke, i iduci kvartal je tocno 4.9M! Pretpostavljam da doticni genijalac vec misli nekoliko kvartala unaprijed, te da bi iduci kvartal mogao biti 5.15M, a onaj iza njega 5.4M!

Malo o zlatu

Bas sam naletio na novi filmic Alessija Rastanija (Goldman Sachs rules the world, ako ga se netko sjeca), i zanimljivo mi je koliko supljina postoji u njegovom argumentu o vrijednosti zlata. Filmic kao takav je ukratko ovdje: http://www.leadingtrader.com/04/gold-crash-3-reasons-why-you-should-not-believe-the-nonsense-about-golds-sell-off/

Osnovni argument je, ukratko, da je realni povrat na bankovnu stednju (kamate – inflacija) negativan, te da je zato zlato isplativije jer za njega inflacija i kamate ne postoje kao parametar. Inflacija zapravo cak postoji u smislu rudarenja, ali recimo da je zanemariva.

Uglavnom, to bi cak i drzalo vodu kad bi stednja u banci (u fiat valuti) bila jedina moguca alternativa zlatu. No kako je svijet pun drugih alternativa (npr dionice, obveznice, bitcoin 🙂 ), ta cijela prica ne drzi nikakvu vodu. Takodjer, bitno je i gledanje unaprijed a ne samo ekstrapolacija proslih trendova. Vecina analiticara gleda samo u proslost i povuce trend liniju u beskonacnost, te na temelju toga donosi zakljucke. Za vecinu investicija, to je totalni promasaj. To bi moglo funkcionirati u uvjetima visoke stabilnosti, ali financijsko trziste je inherentno kaotican sustav i taj nacin gledanja tu naprosto ne vrijedi.

Recimo dobar primjer je bitcoin kojeg sam prethodno spomenuo. Iako sam ocekivao velik rast na dulji period, desila se stvarno izrazito nagla i zanimljiva eksponencijala. Tko god je do prije tjedan dana isao ekstrapolirati tu eksponencijalu, lako je mogao zakljuciti da smo do kraja tjedna na 1000$. Ali eto, izgleda da smo ipak zavrsili na 100$. Iako je bilo prakticki nemoguce predvidjeti na kojem iznosu bi doticna eksponencijala mogla zavrsiti, nakon dugotrajnog rasta od po 20-30% dnevno je bilo jasno da bu se kad-tad dogodila. Ekstrapolacije su imho najveca osnovna greska u svim financijskim procjenama.

Po pitanju samog bitcoina, ne bi me cudila klasicna A-B-C korekcija ili nekakav double bottom. Ako je prije prepolavljanja nagrade bio na cca 20-30$, tada bi dvostruko manji supply sugerirao poduplavanje cijene na 40-60$, gdje je stvar i bila prije 18.3. i de facto legalizacije valute od strane FinCen-a. Ta legalizacija je svakako faktor koji cijeloj valuti daje neku dodatnu snagu, pa recimo da je u tom slucaju 100$ prihvatljiva i realna cijena. No sve nakon toga je bio poprilicno skolski primjer balona.