SAPN

Cini mi se da Saponija postaje interesantna dionica. Fundamentalno je izrazito jeftina, a vidim da se u zadnje vrijeme pocelo sve vise pricati o njoj. Shodno tome, pocela se pojavljivati i likvidnost.

Graf je izrazito interesantan:

sapn

Dionica je napravila dugogodisnji flat bottom u zoni 100-200kn. Nekakva prva razina otpora bi bila u zoni 250-300kn, ali mislim da bi dionica mogla dugorocno potegnuti puno bolje od toga. BV je oko 450, firma posluje relativno stabilno, a profitabilnost raste. Nekakve otpore vidimo na 600 i 800kn, i to mozda izgleda puno ali je zapravo na cca 1.3 i 1.8BV. To nisu nerazumni brojevi za firmu koja pristojno posluje.

Naravno, mislim da imamo jos nekoliko godina vremena dok se ti iznosi ne dosegnu, tako da nema neke pretjerane zurbe. Ali u slucaju proboja 200kn, potencijal je vrlo interesantan.

Advertisements

Postaje li PTKM nova Podravka?

Nakon malo razmisljanja, ovakva dokapitalizacija mi se cini kao lose polovicno rjesenje. Osnovni problem cak i nije taj da bi dokapitalizacija vjeroajtno mogla ici po nizoj cijeni od trenutne trzisne i na taj nacin sadasnjim malim dionicarima razvodniti kapital. Osnovni problem je taj da firma i dalje ostaje skoro-pa-drzavna.

Za pocetak, drzava izgleda namjerava ostaviti u svom vlasnistvu nekih 20-tak %. Za sve koji misle da je to sasvim ok, jer da su privatni vlasnici u vecini, pogledajmo samo primjer podravke. To je firma u kojoj drzava ima oko 20% vlasnistva, ostatak su mirovinski fondovi, a opet je drzava ta koja diktira poslovanje kompanije i tamo uhljebljuje svoje kadrove. A zbog cega je tome tako? Ostatak do 50+% cine mirovinski fondovi. Za sve koji misle da su oni nezavisni, sjetimo se samo njihovog ponasanja i koordinirane akcije potaknute od strane Jadranke Kosor kad je MOL dao ponudu za preuzimanje Ine. Osobno mislim da fondovi igraju vise-manje onako kako im centralna vlast naredi. S druge strane, cak i tamo gdje nisu pod nekim pritiskom, ne djeluju mi bas kao da se pretjerano trgaju oko upravljanja firmama i unaprijedjenjem njihovog poslovanja.

Sve u svemu, ovo mi se cini kao odredjeni napredak, ali definitivno suboptimalan.

S druge strane, ovakva dokapitalizacija prakticki unistava bilo kakvu mogucnost za pravom dokapitalizacijom, jer sumnjam da bi neki strateski investitor bio jako zainteresiran za udio od dvadesetak posto. Ocito ili ne postoji interes velikog strateskog partnera, ili drzava i dalje zeli imati svoju kasicu-prasicu, ali kako god okrenemo, velika dokapitalizacija vise nije izgledna. Naravno, nije nemoguca, mozda se pojavi neki veliki strateski partner i fondovi mu prodaju svoj udio, ali taj scenarij mi trenutno bas ne djeluje pre realno, s obzirom da je energija usmjerena u ovom drugom smjeru.

Kad bih htio biti zlocest, postavio bih slijedece pitanje, potaknut davnim idejama nekih ljudi oko (neostvarive) tuzbe protiv urednika Poslovnog zbog izgubljene dobiti prilikom rasta 180kn->380kn: da li je vise izgubio onaj tko je slusao gospodina Nominalnog pa ne kupio, ili onaj tko je kupio po 380 potaknut histerijom oko dokapitalizacije? Takodjer bi bilo zanimljivo razmisliti kako bi prosla tuzba u suprotnom smjeru? (hint: disclaimer je dobra pravna zastita, ali nije apsolutna ako se sadrzajno implicira drugacije) U biti jesam zlocest i postavio sam to pitanje 🙂 Neka svatko za sebe zakljuci koji je odgovor tocan.

Ako je itko citao moje komentare na jednom drugom mjestu, pusten je samo prvi kako bi se dokazali pluralitet i otvorenost prema suprotnom misljenju, a naknadni vise nisu objavljeni. Htio bih ovom prilikom prokomentirati komentare o mom dusebriznistvu: nemam PTKM, zelim da padne jer ju nemam kako bih je imao prilike jeftino dokupiti, priznajem da nisam sretan ako drugi zaradjuju a ja gubim, ali u ovom slucaju nisam jalan na nikoga jer dionica vise pada nego raste. Squeeze out znaci umanjenje kapitala za onoga kojeg se istiskuje i u njemu se ne dobije nista (slicno ovom nepravednom limitu od 50ke, samo je s.o. zakonski reguliran i moze se napraviti u slucaju kad vlasnici drze preko 95%), a ako se ciljalo na obavezu preuzimanja, to se radi po prosjecnoj tromjesecnoj cijeni, tako da onaj tko bi bio sretan u squeeze outu znaci da je zadovoljan s cijenom od cca 200kn. Nominala je tu neki faktor koji ogranicava neke stvari, ali lako se na skupstini po potrebi spusti na 1kn.

PTKM

Cini mi se da je nadolazeca dokapitalizacija poprilicno losa po svakog dionicara koji ima manje od 50k eura unutra (znaci za skoro sve). Jasno mi je da je g. Bakic jako sretan jer nije u toj grupi nego je u onoj u koja svoj kapital okrupnjuje. Svejedno mi je zanimljivo gledati kako ga jako veseli dokapitalizacija PTKM, dok je prije jako negativno govorio o vrlo slicnom modelu dokapitalizacije IGH (isto pusiona za sve ispod 50k eura).

Gledajuci graf, cini se da bi ovo mogao biti okidac za zadnju fazu A-B-C korekcije.

PTKM

(ispravak)

Ako uzmemo u obzir samo dokapitalizaciju, promjena ovisi prvenstveno o cijeni po kojoj se ona odvije, pa tu jos ne mozemo vidjeti kako bi mogla utjecati, ali razvodnjenje udjela nacelno nije pozitivna stvar. Kao znacajni faktori, tu su los kvartal (kao i obicno), te vrlo jaki otpori u zoni 150-200kn. Ne bi me cudio nekakav double bottom, ili mozda naopaki head & shoulders.

Kaj se tice cijena gnojiva na svjetskom trzistu, g. Bakic nije objavio graf jos od 2008. godine, a okolnosti su se od onda izgleda malo promijenile:

http://www.mongabay.com/commodities/prices/chart-index_fertilizers.php

Inflacija $ od 2008. godine iznosi oko 8%, znaci cijena gnojiva je pala s nekih 500 i vise danasnjih dolara na 240. Zanimljivo je vidjeti utrostrucenje cijena 70-ih koje je ostalo trajno, sve do pocetka inflatornog balona 2000-tih. Cini se da je i ovo poskupljenje “new normal”, i da bi cijene mogle ostati na oko 200$. To zapravo ne znaci da je proizvodnja gnojiva postala tri puta profitabilnija, nego znaci da su svi troskovi narasli tako da je trostruka cijena zapravo ekvivalentna onoj prije izbijanja krize. Osobno mislim da je realna inflacija za trazenu robu znatno veca od deklarirane, samo je offsetana krahom mnogih balon-trzista (npr nekretninama).

No uglavnom, tvornica kao takva moze biti profitabilna i s takvim cijenama, samo je cinjenica da je propustena odlicna prilika. Problem je, medjutim, da je tvornica zastarjela i lose upravljana, tako da bi za poboljsanje njene profitabilnosti trebalo uloziti poprilicno velike upravljacke i financijske napore.

Inace, nemam PTKM, i ne namjeravam je imati dok god je cijena iznad 180kn.