HT na ATL

Zanimljiva pojava danas. ht

Cini se da je HT pao ispod svoje potporne razine na 190kn. Razlog tome je, naravno, dividenda. Mozda je i privremeni neuspjeli proboj. No ukoliko se ispostavi da je proboj istinit, stvari se bas ne pisu dobro po HT.

Da bismo dobili malo bolju sliku, pogledajmo kako fundamentalno stoje http://www.mojedionice.com/fund/IzvFundOsn.aspx?sifSim=ht-r-a

P/E je dobar, ali lagano padajuc. Ostali parametri su onako..da smo u 2007. godini, rekli bismo da su ok. No ovo je 2013. godina i stvari su malo drugacije. P/B je globalno osrednji, s obzirom na situaciju visok, ali nacelno za takvu firmu donekle irelevantan. P/S je los. Ukazuje na to da HT ima relativno slabu prodaju uz relativno visoke marze. To je ostatak njegovog nedavnog monopolistickog statusa, i cini mi se da bi se stvari tu morale poravnati.

Osobno, nije mi jasno zbog cega je itko na njihovoj mrezi, s obzirom da je dosta skuplja od VIP-a, a Tele2 da ni ne spominjem. Vjerujem da ih neki poslovni ljudi onako kargokultovski dozivljavaju kao “ozbiljnu” firmu, pa ih je maltene sram nekome dati vizitku na kojoj broj pocinje s 095. No takodjer vjerujem da su to ljudi koji nemaju pojma o novcu te koriste suplje forme kako bi ostavili dojam visoke profesionalnosti, slicno kao i velike crne limuzine. Nekad, pa i ne tako davno, je u povijesti ljudskog roda imalo smisla pokazati svoju velicinu grandioznim demonstracijama moci, no u danasnje doba kada svatko moze otici na npr. http://www.ycharts.com, http://www.mojedionice.com, ili http://www.fininfo.hr i provjeriti stanje bilo koje firme, taj samohendikepirajuci atavizam nema nikakvog smisla. Interesantno je, takodjer, primjetiti kako takva ekipa cesto ima poslovnu povezanost s drzavom. Odnosno ili rade u drzavnim gubitasima, ili vode firme koje s drzavnim gubitasima posluju.

To nije unikatno hrvatska pojava, sjetimo se samo onog famoznog posjeta Obami od strane celnika americke autoindustrije. Dok su firme u njihovom vodstvu srljale u bankrot, tri velikana su svaki sa svojim mlaznjakom grandiozno sletjeli u Washington i prakticki zahtjevali bailout. Ne samo da Obama nije ostao impresioniran njihovom “poslovnom ozbiljnoscu”, nego ih je opravdano supirao natrag kao propale zicare kaj su zapravo i bili.

Shodno tome, mislim da je HT-ova buducnost u korporacijskom segmentu losa. Perspektiva pompozne ekipe koja ih koristi je nuzno negativna, a pametnim i skrtim biznismenima (rasipnost je u biznisu neoprostiva mana) ne pada na pamet da ih toliko placaju bez ikakvog pametnog razloga. O privatnim korisnicima necu ni govoriti, jasno je iz aviona da koriste HT-ove usluge samo ako imaju preko 60 godina ili ako im podrucje nije pokriveno nekim drugim providerom.

A kad sam vec spomenuo Ameriku i njihove kargokultase, dok sam tamo zivio devedesetih postojala je jedna kompanija koja se zvala MCI. Pruzali su telekomunikacijske usluge koje su nacelno bile duplo skuplje od konkurencije. Ako za njih niste culi, kasnije je u korporativnom spajanju promijenila ime, pa je ljudima ostala poznatija pod imenom Worldcom.

Advertisements

Inflacija Bitcoin klonova

Najveca briga oko bitcoina, od strane ljudi koji imaju bar neke osnovne ideje o funkcioniranju trzista kao takvih, je bio problem potencijalne inflacije BTC klonova. Bitcoin je sam po sebi deflatoran, i to je odlicna prilika za zaradu, ali neograniceno stancanje deflatornih valuta svejedno cijelom sektoru daje inflatornu karakteristiku. Poduzetni programeri su se definitivno pobrinuli da ta inflacija ne bude manjkava, jer se svatko u toj zajednici vidio kao novi Satoshi Nakamoto, koji ce s minimalnim izmjenama BTC koda pokrenuti novu valutu koja bi mogla postati ozbiljna konkurencija bitcoinu, a mozda mu cak i preoteti stafetu.

Mnoge od tih valuta su se formirale nedugo nakon uspostave bitcoina (2009), a koliko sam upucen prva od njih je bio litecoin (2011). Tokom 2012 godine ih je kreirano desetak, a u zadnje vrijeme svako malo iskace neka nova. No koliko su te valute stvarno konkurencija bitcoinu i koliko njihova pojava utjece na cijeli sektor?

Zgodno je vidjeti slike s ovog sajta:

http://coinmarketcap.com/

odgovor na to pitanje je, znaci – ne puno. Ukupni mcap bitcoina je oko 1.23mlrd$, dok je ukupni mcap litecoina oko 44mil$, znaci 3.5%. Iduci na listi sa svojih 3mil$ zauzima jos oko 0.3%. Sveukupno, market cap svih altcoinova (kojih trenutno ima dvadesetak) iznosi oko 5% ukupne vrijednosti bitcoina.

No je li mcap govori cijelu sliku? Pa bas i ne. Stvar je u biti jos i povoljnija po bitcoin. Kao prvo, s mnogima od tih valuta se prakticki i ne trguje. Odnosno trguje se u mizernim iznosima izmedju malog broja spekulanata. Ta trgovina onda fiktivno odredjuje market cap, a vrijednost same valute je u biti drasticno niza.

Kao drugo, cinjenica je da je bitcoin postao vise-manje prihvacena valuta na mnogim mjestima (vidi npr mojedionice.com), i da je mreza koja rjesava transakcije stabilna (mnogi mali coini pate od problema oscilacija hashratea koji uzrokuju visednevna pa i visetjedna cekanja transakcija) . Mjesta koja prihvacaju LTC se daju nabrojati na prste jedne ruke, dok ostale valute nisu prihvacene apsolutno nigdje, osim mozda na sajtovima njihovih tvoraca. Svaka od tih valuta ima ogroman uphill battle koji je prakticki neostvariv. O bitcoinu je vec pisano i u Jutarnjem (tocno na dan kad je pao – zanimljiva stvar koju sam primjetio je da kad neko neobicno ulaganje dodje do “narodnog” stiva poput Jutarnjeg, krah je neminovan vec u iduca 2-3 dana). O ostalim valutama eventualno zna ekipa koja je malo dublje uvucena u cijeli svijet majnanja i trejdanja, osim njih nitko ziv o tome nije nista cuo. Stvar je naprosto “tko prvi njegova djevojka”. Zato drzave danas svoje rezerve drze u zlatu, a ne u nekom od naknadno otkrivenih metala, makar ga u zemljinoj kori mozda bilo i puno manje nego zlata.

Treca i konacna stvar je stabilnost valute. Koliko god cijena BTC divljala, ipak je drasticno stabilniji od svojih kopija. To je mozda interesantno za trejdanje (iako su volumeni mizerni), ali definitivno nije prihvatljivo za bilo kakvu stvarnu trgovinu. Pogotovo s obzirom da su te nestabilnosti nacelno negativnog predznaka. Naime, svaka nova kopija bitcoina kao svoje konkurente prvenstveno ima ostale kopije, a ne bitcoin kao takav. Cim ih je vise, tim je bitcoin zapravo vrijedniji jer se dodatno istice u odnosu na masu.

Sve u svemu, cini mi se da je jedna stvar jasna – bitcoin kao takav ostaje, i more valuta koje ga kopiraju ne bi trebale imati znacajniji utjecaj na njegovu vrijednost. Cinjenica je da je, u odnosu na ostale financijske instrumente, jos uvijek jako volatilan. Cinjenica je i da bi to mogao biti jos nekoliko godina. Ali takodjer je cinjenica da pred sobom ima ogroman prostor, i da konkurencije prakticki nema.

DDJH

Cini se da se proboj velikog H&S-a kod DDJH pokazao zacudjujuce neefektivnim. No kaj je tu je, nema smisla boriti se protiv stvarnosti jer je statistika bila na nasoj strani. Pogledajmo stoga kako sada stoje stvari:

ddjh

Na slici vidimo nekoliko zanimljivih formacija. Kao prvo, vidimo da se obrambena linija na 70kn za sada dobro drzi. Iskreno, jako bi me iznenadilo kad bi ona bila probijena, jer je cvrsto potvrdjena vise puta, i otpori oko nje su vrlo gusti. Od potpornih linija kratkorocna je probijena, ali dugorocna s otporom malo preko 70kn nije. Cijela stvar je u nekakvom rastucem klinu, ali s poprilicno nepravilnom unutarnjom strukturom, tako da mu to na neki nacin malo smanjuje uvjerljivost. Kako god bilo, cini se da smo trenutno na jednoj dosta dinamicnoj tocki. Bilo kakva znacajnija vijest oko oklopnih vozila bi mogla oznaciti vrlo znacajnu prekretnicu i strelovit rast. S druge strane, izostanak takve vijesti bi vjerojatno mogao rezultirati stagnacijom u zoni od oko 70kn. Pad mi se u ovom trenutku cini malo vjerojatan, jer cak i da jedan od dva poslova s oklopnjacima propadne, situacija nije takva da firma o njemu posebno ovisi.

Ona stvar koja bi mogla drasticno promijeniti sliku cijele kompanije i od nje napraviti stvarno dobru firmu je nekakva privatizacija (svakako se nadam ne petrokemijskog tipa!), ali na zalost mislim da bismo se za to mogli dosta dugo nacekati.

Razvoj dogadjaja u PTKM

Siguran sam da su mnogi vec primjetili stvar o kojoj sam govorio kao realnoj mogucnosti u komentaru o nepravednoj dokapitalizaciji, a to je snizavanje nominale na 170kn. Poprilicno je jasno zbog cega se to radi, te je isto tako jasno i da su mali dionicari koji su trenutno unutra izgubili tridesetak posto svoje imovine. Ne bi me cudilo da dokapitalizacija i konacna cijena budu blizu razine otpora na 180-200kn o kojoj sam pricao.

Dugorocno je prica za firmu kao takvu nacelno dobra, pogotovo s obzirom na suskanja o ulasku velikih ruskih strateskih partnera. Ali vjerujem da su vecini ljudi vazniji njihovi novci ulozeni u neku firmu, negoli firma sama po sebi. No kad se stvari rijese i situacija malo procisti, vjerujem da bi PTKM mogla postati zanimljivo ulaganje.

Za samo trziste kapitala, ove vijesti su izrazito lose. Da je rijec samo o nekom privatnom vlasniku koji zeli izbaciti male parazite iz svoje firme, to bih jos razumio. Medjutim ovdje je vlasnik drzava, i zapravo joj na prvi pogled nije u nikakvom direktnom interesu ovako ostetiti male ulagace. Jedini koji ovim manevrom profitiraju su mirovinski fondovi, i to je jos jedan dokaz o isprepletenosti fondova i drzavne vlasti o kojem sam nedavno pricao upravo na ovoj temi. Zapravo se drzava ovdje ponjela cak i losije od nekih privatnih ulagaca, jer ako se sjetimo situacije s KORF-om, g. Eltz je nakon Bakicevog pritiska ipak odustao od slicnog manevra.

Sad, mozemo mi reci da je zamjenska vrijednost tvornice ekvivalentna dionici na 900 i vise kuna. To moramo uzeti u obzir sa zrnom soli, jer je i zamjenska vrijednost stana u zagrebu nekih 1500e/m2, a i dalje je neprofitabilna investicija. Ili da dovedem stvari do krajnjih granica, i kila zlata ima svoju zamjensku vrijednost ali ne donosi nikakve novce. No dobro, pretpostavimo cak i da to sve stoji. Problem je u tome da nije firma isto kaj i tvornica, odnosno da udio u firmi ne znaci i ekvivalentan udio u tvornici. A i taj udio u firmi se naprasno umanjuje potezima upitne legalnosti.

Kao zakljucak, mogu reci da mi je drago da nisam puno sudjelovao u balonu, jer neki ljudi su do sad kupivsi u euforiji izgubili i blizu 50% svoje imovine. Unatoc tome, velik dugorocni potencijal postoji, ali ovakvo ponasanje vecinskih vlasnika ukazuje na to da u cijeloj prici postoje i odredjeni rizici koji nemaju nikakve veze s poslovanjem firme, a jos manje s vrijednoscu same tvornice.