In English, please

After some careful consideration, I have decided to continue writing this blog in English language. Why, you may ask? There are several reasons for that decision. First of all, by writing in English my thoughts can reach a much wider audience. Yes, I know we can all use Google Translate, but fact of the matter is that it’s a bulky and complicated process. My personal experience has taught me that entering a foreign market may be quite a complex endeavor, and that difficulties only rise when all of the market participants are using foreign language as well. Some potential investors may feel disheartened when they reach a language barrier, and choose to do their business elsewhere as a result.

Second, by reaching a wider audience, I believe I can make a positive impact on the market itself. Because of low international exposure, Croatian market is notorious for being regional, and not many foreign players have a good understanding of local companies and overall financial environment. By offering public information and financial analysis in a more accessible form, I hope to make the entire market more friendly and transparent for any foreign investors. I believe most companies may strongly benefit from foreign capital, as well as operational and managemental know-how that such foreign capital may bring.

Finally, I believe most of my current readers won’t be discouraged by this change, as English has become a de facto lingua franca of the modern world. If your English proficiency is such that this article is too difficult to understand, well, I strongly recommend taking English lessons as a life priority. Nevertheless, I would like to hear the opinions of my current readers on whether they think I’m taking the right path.

Although my reader base is still developing, it has shown a fairly stable growth over the past few months to the point where it is no longer insignificant. If that growth continues, and if this transformation proves to be successful, I believe this blog has some serious potential to fill the empty niche and become a go-to place for English speakers where they can get some inside information and consultations about Croatian stock (and other) markets. I think that is quite a possible quest, especially considering the fact that my track record seems like a solid reference, as my predictions have shown an accuracy of more than 70% in the last two years. Should all of that succeed, I would encourage my local readers to consider writing technical and fundamental analyses of their own, as well as any interesting articles about local companies and investment opportunities. If they look good, I’ll publish them. Ultimately, I plan to have a relevant collection of information about all Croatian stocks that make up the Crobex index, as well as many others that don’t. Also, I plan on expanding that information to other stocks from the region, primarily in Slovenia, Serbia, B&H, and others. Finally, I plan on setting up a guide for small investors regarding the details of local brokerage houses and the procedures required to participate in the market.

But as a first step, just switching to English will suffice 🙂

KORF blizu vrhunca?

Cini se da je dionica blizu vrha iz davne 2007. godine. To ni ne cudi previse, s obzirom da je turizam vjerojatno jedina grana ekonomije koja relativno dobro funkcionira. No s obzirom da je ta razina ujedno i razina otpora, mislim da bi moglo doci do kratkorocne korekcije. Valovi su malo cudno poslozeni, pa ih namjerno nisam crtao na nacin da se pokazuju podvalovi. Postoji nekoliko varijanti, no nacelno se sve svode na crtez iz slijedece slike:

korf

 

(copyright Rast d.o.o.)

Drugim rijecima, cini se relativno izgledno da smo dosli u period hladjenja. No ukoliko se probije iznos od 250kn, za ocekivati je nastavak rasta. Nazalost, u toj situaciji nemamo nikakvu cistu cifru na koju bismo se mogli uhvatiti kao ciljanu vrijednost. Takav rast moze stati, cisto tehnicki gledano, i na 260 i na 560kn.

A kako stoje fundamenti?

http://www.mojedionice.com/fund/IzvFundOsn.aspx?sifSim=KORF-R-A

Vise-manje dobro. Uzevsi to u obzir, proboj razine od 250kn nije nemoguc. No opet, ne mozemo reci ni da su bas tako sjajni da bi garantirali nastavak rasta kakav gledamo od 2007. godine. Ukupno gledajuci, mozemo reci da je rijec o relativno stabilnom biznisu s relativno niskim marginama. Osobno mislim da je prilika za visestruku zaradu prosla, ali da dionica kao takva jos uvijek nije znatno precjenjena. Ne bi me cudila nekakva dugorocna stabilizacija blizu cijene na kojoj smo danas.

ZVCV i ostali

S obzirom na nedavne dogadjaje oko Zveceva, bilo mi je interesantno usporediti ga s najslicnijim firmama, a to su KOES i KRAS.

http://www.mojedionice.com/fund/IzvFundOsn.aspx?sifSim=KOES-R-A

http://www.mojedionice.com/fund/IzvFundOsn.aspx?sifSim=ZVCV-R-A

http://www.mojedionice.com/fund/IzvFundOsn.aspx?sifSim=KRAS-R-A

Kako stoje stvari? Pa za pocetak, P/B i P/S im se razlikuju, ali razlike nisu tako drasticne. Koestlin je najjeftiniji, Kras je najskuplji, a Zvecevo je negdje izmedju. Po pitanju dobiti, stvari su vec malo drugacije. P/E Krasa je vise-manje stalno u pozitivi, Koestlinov je nesto losiji jer su 2010-e godine imali poprilicno velika ulaganja u nove strojeve i opremu, a Zvecevo je vise-manje u stalnom minusu.

Bolji pokazatelji pravog financijskog stanja su CF i FCF. Tu vidimo da su Koestlin i Kras u dobroj poziciji, oba parametra su nacelno pozitivne i relativno niske brojke. Zvecevo…vecinom negativno poslovanje.

No stvar koja je kod Zveceva doista interesantna je kolicina novca po dionici i dug/kapital. Za razliku od Krasa koji prakticki nema novca uz relativno nizak dug, i Koestlina koji ima solidnu kolicinu novca i takodjer relativno nizak dug, Zvecevo je dugi niz godina imalo prakticki nikakvu kolicinu novca i relativno visok dug. No 2012. godine su se izgleda odlucili dici poprilicno velik kredit, tako da sad imaju puno kesa na racunu i jos veci dug. Iako je vjerojatno rijec o novcu podignutom za modernizaciju, slicno kao kod Koestlina, cifre su kod Zveceva znatno vise. Osim ako izvjesce nije lazirano, taj novac se za sada jos uvijek nije potrosio u svrhu modernizacije, nego se cini da samo sjedi na racunu i polako se topi kako dolaze rate kredita na naplatu.

Sad, iako se puno prica o poslu s Tescom, on zapravo i nije tako velik (5 mil. eura), pa mislim da je poprilicno upitno hoce li moci znacajnije utjecati na smanjenje duga koji trenutno iznosi gotovo 500% kapitala. Sve u svemu, od tri spomenute firme vise-manje istog profila, ZVCV mi se cini financijski daleko najnestabilnija. To ne znaci da ta firma nema nikakve sanse poboljsati svoje fundamente, ima. No naprosto ne vidim po cemu je bolja od konkurencije, a ima nekih stvari po kojima je dosta losija. Eventualni otkup od strane Nestlea ili nekog slicnog kupca bi mozda i isao po nesto visoj cijeni od sadasnje (a mozda i ne bi), no upitajmo se po koliko bi isao eventualni otkup Krasa ili Koestlina? Mogao bih se kladiti da bi zarada na te dvije dionice bila veca nego ona na Zvecevu.

Tehnicki gledano, za sada se nije pojavila neka posebno zanimljiva formacija osim svojevrsnog flat bottoma, no dosegnut je vrh iz 2011. godine. Vjerojatnije je da bi se dionica mogla zaustaviti na tom otporu i okrenuti se nizbrdo, no u slucaju da ga probije, ne postoje prakticki nikakvi otpori sve do 500kn. Iako mi vise-manje svi indikatori sugeriraju da se takav proboj nece dogoditi, trebalo bi ga drzati na oku u slucaju da su moja razmisljanja po pitanju ove dionice pogresna.

zvcv

Nekretnine

S obzirom da cijene stanova vec godinama padaju, te da postoje razni katastroficni scenariji oko njihove buduce vrijednosti, zanimalo me pogledati kako se zagrebacke nekretnine ponasaju u odnosu na nekretnine u nekim glavnim gradovima Europe. Bolje receno, htio sam vidjeti jesu li cijene u Zagrebu doista prenapuhane u odnosu na cijene u drugim gradovima, i ako jesu, koliko.

Rezultati su zanimljivi. Ispada, naime, da cijene u Zagrebu uopce isu prenapuhane u odnosu na susjedstvo, nego su negdje u zlatnoj sredini (cak i malo ispod prosjeka!). Drugim rijecima, ako se i ocekuje daljnji pad nekretnina, on zapravo ne bi trebao znatno odudarati od kretanja cijena diljem EU. Da ne duljim, evo tablice:

nekretnine

Jedna od stvari koje mozemo primjetiti je da su cijene stanova u usporedbi s placom, zapravo, relativno uniformne. Jedna od iznimaka je Dublin, ali to bas i ne cudi previse, jer Irska je zemlja u kojoj je izgradjeno 500 000 stanova viska. Berlin me dosta cudi koliko je jeftin, ali iskreno, rijec je o gradu koji bas i nije atraktivno mjesto za zivot i turizam. S druge strane, turisticki gradovi sa zanimljivim sredistem odskacu u drugom smjeru, poput npr. Pariza, Rima, Praga, i njima slicnima. Cinjenica je da su stanovi nesto skuplji na jugu Europe, ali nacelno razlike nisu bas drasticne, za vecinu gradova je cijena u zoni u kojoj se za kvadrat stana daje 2-3 mjesecne place (prosjek je oko 2.5). Za kvadrat stana u Zagrebu potrebno je izdvojiti cca 2.3 mjesecne place. Uzevsi to u obzir, nacelno mozemo reci da su cijene stanova u Zagrebu prihvatljive. Bilo kakav daljnji pad cijena se ne moze vise objasniti pucanjem balona, vec ga jedino i iskljucivo mogu uzrokovati vanjski okidaci. To moze biti nastavak pada BDP-a, porez na nekretnine, rat, you name it. No iskreno mi se svi ti scenariji, osim poreza, cine malo vjerojatni. Cak i sam porez nije siguran, a ako do njega i dodje, lako moguce da nece biti neki strasno velik iznos.

Iz ovoga takodjer vidimo da cinjenica da su hrvati u natprosjecnom iznosu vlasnici svojih stanova zapravo i ne igra neku veliku ulogu po pitanju njihove cijene. Cinjenica je da takva struktura vlasnistva radnu snagu cini manje mobilnom, pa je shodno tome i cinjenica da nam je zbog toga BDP po glavi stanovnika nesto nizi. No ocekivati da bi povecana mobilnost mogla uroditi znatno nizim cijenama nekretnina nema bas previse smisla. Naprotiv, mogla bi ih podici! Zasto? Pa s obzirom da povecana mobilnost dize BDP po glavi stanovnika, a trenutni omjeri Zagreba su malo ispod sredine tablice, porastom BDP-a bi cijena stanova zapravo pala na samo dno tablice, a to je stvar koja je statisticki naprosto malo vjerojatna. Dakle, prosjecna cijena bi mogla rasti, ili, u najgorem slucaju, ostati na istom.

U konacnici, mozemo zakljuciti da drzanje imovine u nekretninama trenutno i nije tako potpuno promasena ideja. Prosjecan stan ima P/E oko 30, kaj nije bas neka luda zarada, ali nije ni puno manje od kamate u banci ili drzavnih obveznica. S druge strane, sigurnost imovine je relativno visoka. Sve u svemu, iako bi se tesko mogli nazvati optimalnom ulagackom materijom, sa stanovima se danas ne moze puno ni promasiti.

GRVG

Ovih dana se kod Gorenja desio jedan vrlo znacajan proboj, koji sugerira relativno siguran i vrlo visok povrat. Rijec je, naime, o probijanju double bottoma (odnosno flat bottoma), a s obzirom da je otpor odozgora nepostojec, realno mozemo pricati o ostvarenoj strukturi ciji potencijal je povrat od cca 100%. Ovdje je naime rijec o varijanti double bottoma koju nazivamo “big W”, njena specificnost je da otpori prakticki ne postoje, te da se kontinuirani pad u proslosti cesto reflektira u kontinuirani rast u buducnosti, dok se formacija ne zatvori u obliku slova W. Ta formacija postoji i u svom inverznom obilku, “big M”, od kojega treba bijezati glavom bez obzira. Da ne duljim, evo slike:

grvg

(zahvala http://bigcharts.marketwatch.com/)

Uglavnom, mozemo vidjeti da se proboj desio na cca 6 eura, te da su prvi znacajniji otpori na cca 12 i 14 eura. Sve u svemu, pred nama je jedna vrlo dobra prilika za zaradu. Rast koji vidimo se odvio u 5 valova, stoga bi moglo doci do kraceg predaha ukoliko zadnji val ne ispadne kompozitan. To je ujedno i dobra prilika za kupnju s obzirom na kolicinu vremena potrebnu da se posalju novci u Sloveniju.

Gorenje je dionica o kojoj sam prvi puta pisao kad je bila na cca 4 eura, te je do sada ostvarila povrat od oko 50%. Onaj tko je tada usao (ukljucujuci i moju malenkost), moze racunati na ostvarenje dobiti od oko 200%. Danas je to nazalost svega 100%, ali ni to nije za baciti. Inace je rijec o firmi koja trenutno ima P/B od nekih 0.3, umjerenu zaduzenost (nije mala, ali nije ni ogromna), te pozitivno posluje.

Gledano s fundamentalne strane, nedavno su zavrsili proces restrukturiranja i kupnje svedskog branda Asko. Rijec je o premium brandu ciju proizvodnju su prebacili iz Svedske u Sloveniju (projektni ured je ostao u Svedskoj), dok se proizvodnja Gorenja seli iz Slovenije u Srbiju. Osim Aska, kupili su i nekakav low cost brand Korting. Njihovi proizvodi djeluju jadno (cak i naljepnicu nisu u stanju nakeljiti a da nije nahero), ali su pritom i jeftini i solidno se prodaju. Na strateskom planu, pokrenuli su nekakvu suradnju s Philipsom, te se rezultati te sinergije tek mogu ocekivati.

Sve u svemu, rijec je o firmi koja ima solidnu perspektivu i nevjerojatno nisku cijenu. Ok, proizvodnja sparheta nije tako atraktivna kao proizvodnja roadstera, ali je puno odrziviji i sigurniji biznis. Uzevsi to u obzir, i ako zanemarimo nekakvu nenadanu apokalipsu, svaki dalnji pad cijene bi bio sulud, i dobra prilika za kupnju. Cak i na 12-14 eura je rijec o firmi koja je otprilike “kao obveznica”, stoga mi se ovo cini kao jedna od boljih ulagackih mogucnosti na koje sam naisao.

Na zalost, moj blog ne citaju stotine tisuca ljudi, pa ne mogu utjecati na cijenu na nacin da spomenem srot dionicu koja iduci dan skoci za 100%, ali dovoljno sam strpljiv da na tih 100% cekam i koju godinu-dvije. Inace, ako ikoga zanimaju slovenski brokeri, scena im je puno jadnija od nase pa ih je relativno tesko i pronaci. Osobno sam pronasao http://gbd.si/ i mogu reci da sam zadovoljan uslugom.